U selu Matoševci od 1915. postoji Batkovića groblje, ali se već ina pokojnika toga sela i nakon te godine pokopavala u Crkvenama. Župnik fra Josip Loparević je 2. ožujka 1927., u ime 33 kuć e sela Matoševaca i nekoliko kuća iz sela Stranjana, zamolio Biskupski ordinarijat u Banjoj Luci da se dozvoli otvaranje novog groblja, na 4 dunuma zemlje koju su u tu svrhu dali Luka Debeljak i Petar Debeljak. Za otvaranje novoga groblja naveo je ove razloge: groblje Crkvene je daleko od sela; često nabujaju rijeke (potoci) Stranjanka i Orlovka, te se i po nekoliko dana ne može s mrtvacom doći do Crkvena; putovi su neprohodni u jesen, zimu i proljeće, pa kad se mrtvaci prevoze preko njiva, tada vlasnici zemlje vrijeđaju psovkom i drugim uvredama i one koji voze, i mrtvaca. U molbi se navodi: „Ima jedno groblje u tome selu, ali na kraju, na zemlji nekih Batković a, koji traže za svakog mrtvaca 50 dinara, što će se ukopati u to groblje, a uz to /je/ podvodno tako da se svaki mrtvac meće u vodu, te /ljudi/ najviše bježe od toga groblja.“124 Također je u molbi navedeno da se seljani obvezuju da neće ni drugima, koji se još nisu izjasnili za to mjesto, osobito onima iz Stranjana, smetati ukopavanje mrtvaca. U molbi je zatraženo i da groblje bude pod zaštitom sv. Luke. Biskupski ordinarijat je 7. ožujka 1927. odobrio otvaranje novog groblja, i da zaštitnik može biti sv. Luka, ali da se slavi na najbližu nedjelju prije ili poslije sv. Luke, da se ne umnožavaju svetkovine.125
Župnik fra Josip Loparević je 30. travnja 1929. zatražio ovlast da blagoslovi groblje na Gradini, i u dopisu kaže „da su Matoševljani već ogradili u tarabe novo groblje i napravili kapelicu s oltarom“.126 Traženu ovlast Biskupski ordinarijat je dao 22. svibnja 1929., 127 nakon čega su groblje i kapelica sigurno i blagoslovljeni; a kad je to točno bilo, nije se moglo ustanoviti, budući da o tome u arhivu Biskupije nema nikakvog izvještaja. Od toga vremena se mrtvi iz Matoševaca većinom sahranjuju u groblju na Gradini, manje u Batkovića groblju, a iznimno na Crkvenama.
Kapela u groblju Gradina je bila od drvenih greda i dasaka, pokrivena crijepom. Ta drvena kapela je oko 1970. zamijenjena zidanom od cigle.
Od godine 1944. i većina obitelji iz Stranjana, umjesto na Crkvenama, počinje pokopavati svoje mrtve na Gradini, pa je zbog toga groblje prošireno, vjerojatno 1943., a zemlja za proširenje je uzeta od Petra Debeljaka. Obitelji Ćosić a, Pranjića i Šalića su nastavile i dalje, sve do najnovijeg vremena, svoje pokojne sahranjivati na Crkvenama.
Groblje se u matici umrlih označava na više načina: najčešće Gradina, a zatim novo groblje-Matoševci, Matoševačko groblje, Ružića groblje, groblje u Ruži ćima, Ružići, ponekad samo Matoševci, a u jednom ili dva slučaja groblje u Stranjanima. Kad se navode samo Matoševci, budući da se tako nekad označavalo i groblje u Batkovićima, nije uvijek lako odrediti o kojem se od ta dva groblja zapravo radi.
Prvi koji je sahranjen u groblju na Gradini bio je Toma Debeljak (Lovre i Janje r. Kovačević), u dobi od 7 mjeseci. Sahranjen je 19. svibnja 1928. Od 1928. pa do 1995. u tom groblju je, prema ubilježbama u matici umrlih župe Barlovci, sahranjeno oko 310 pokojnika, iz Matoševaca više od 210, a iz Stranjana više od 90. Poslije 2000. godine sahranjene su četiri osobe: Ljuba i Mirko Blažević, muž i žena, koji su umrli nakon povratka iz Hrvatske kući u Stranjane, Ana Ljevar, pok. Ilije, koja je umrla 12. prosinca 2003. u Zagrebu, i dovezena da se sahrani na groblju Gradina, i Mile Debeljak, Tomin, umro u bolnici u Zagrebu 5. siječnja 2008..
Bolesti od kojih se najviše umiralo bile su: prehlada, slabost srca, tifus, kašalj, tuberkuloza, rak, srčani udar, starost, upala pluća, a bilo je i nekoliko nesretnih slučajeva. Većina odraslih pokojnika iz Matoševaca i Stranjana, koji su sahranjeni na Gradini, u bolesti i prije smrti su bili ‘opremljeni’ sakramentima umirućih, a za određeni broj drugih se kaže da su se redovito ispovijedali. Iz Ma- toševaca sakramente umirućih primilo je njih oko 80; samo se ispovjedilo njih 12; a nisu primili sakramente umirućih njih 9. Iz Stranjana ‘opremljenih’ je bilo oko 40, redovno su se ispovijedali njih 8, dok nisu bili ‘opremljeni’ njih 11.
Sigurno da među sahranjenima na Gradini ima i onih koji nisu uneseni u maticu umrlih, pa njihov ukupni broj mora biti veći od naprijed navedenih 310.
Među najstarijima, s osamdeset i više godina starosti, na Gradini su, iz Matoševaca, ukopani: Marko Majdandžić /Ive i Marije r. Brkić/ (80 g.), Ivo Majdandžić (80 g.), Marko Majdandžić /Ive i Kate r. Debeljak/ (80 g.), Ruža Debeljak r. Majdandžić (82 g.), Mato Majdandžić (84 g.), Vid Majdandži ć (87 g.), Kaja Debeljak r. Josipović (87 g.), Juro Blažević (92 g.), Marija Majdandžić (93 g.) i Anđa Majdandžić r. Jurić (101 g.).
Iz Stranjana, u dobi iznad 80 godina, umrli su i sahranjeni na Gradini: Ruža Blažević r. Pranjić (82 g.), Ana Pranjić r. Barišić (82 g.), Mara Ljevar r. Šalić (84 g.), Mara Ljevar r. Blažević (84 g.), Jela Ljevar r. Debeljak (92 g.).
U većem dijelu prošlog stoljeća velika je bila smrtnost djece i mlađih osoba. Do navršene 20. godine života umrlo je i na Gradini sahranjeno iz Matoševaca oko 95, od 21 do 50 godina oko 30, a preko 50 godina oko 85 umrlih osoba.
Iz Stranjana je od 1944. do 2002. pokopano djece i mladih, do navršenih 20 godina, preko 30; od 21 do 50 godina, njih 13; preko 50 godina starosti imalo je njih oko 45.
Na groblju Gradini, koje se od 2000. godine redovito čisti i održava u veoma dobrom stanju, ima oko 200 grobova, s jednim ili više pokojnika u njima, i s križevima i spomenicima koji su dobrim dijelom obnovljeni ili zamijenjeni novim. U matoševačkom dijelu groblja ima vidljivih oko 130, a u stranjanskom oko 70 grobova.
Sveta misa na Gradini se uobičajeno slavila svake godine na 1. nedjelju iza Male Gospe. Na tu misu se nekada skupljalo dosta naroda ne samo iz Matoševaca i Stranjana, nego i iz Ojdanića i Orlovca, a također i iz Čivčija i Motika, petrićevačke župe, i iz župe Ivanjske. Na groblju Gradini u predratno vrijeme, do 1995. godine, slavljena je misa i molila se opijela na grobovima i u povodu Dušnog dana ili Dana mrtvih, početkom mjeseca studenoga.
______________
124 Biskupski arhiv u Banjoj Luci, god. 1927., primljeno pod br. 474. 125 Biskupski arhiv u Banjoj Luci, god. 1927., br. 475.
126 Biskupski arhiv u Banjoj Luci, god. 1929., primljeno pod br. 594. 127 Biskupski arhiv u Banjoj Luci, god. 1929., br. 595.