Iz matica umrlih župe Ivanjska vidimo da je kuga vladala u župi 1783.– 1784., ali nema podataka o tome da je tih godina od te opake bolesti netko umro u Matoševcima ili u Stranjanima. Međutim, kad je kuga zavladala ponovno 1795.–1796., a zatim i 1813.–1818., mnogo je osoba umrlo i u tim selima, osobito u ovom trećem periodu.
Da bi se dobio uvid o razmjerima pustoši koju je kuga iza sebe ostavila u Stranjanima i Matoševcima, prenosim iz matice umrlih popis osoba pomrlih od kuge.
Stranjani – godine 1795.:
1. Toma Jarčević, 55 godina
2. Mato Jarčević, 33 godine
3. Martin Jarčević, 28 godina
4. Luka Jarčević, 10 godina
5. Stjepan Jarčević, 1 mjesec
6. Mato Blažević, 36 godina
7. Ivo Blažević, 2 godine
8. Jakov Blažević, 30 godina
Godine 1796.:
Stranjani/Komarice – godine 1815.:
1. Blaž Komarica, sin Josin, 70 godina
2. Anđa Komarica, žena Blaževa, 66 godina
3. Nikola Komarica, sin Blažev, 26 godina
4. Lucija Komarica, kći Nikolina, 3 godine
5. Marijan Komarica, sin Nikolin, 13 godina
6. Marko Komarica, sin Nikolin, 4 godine
7. Ana Komarica, kći Nikolina, 9 godina
8. Mile Komarica, sin Milin, 25 godina
9. Anto Komarica, sin Blažev, 40 godina
10. Mato Komarica, brat Antin, sin Blažev, 35 godina
11. Ivo Komarica, sin Matin, 15 godina
12. Toma Komarica, sin Matin, 13 godina
13. Luka Komarica, sin Matin, 12 godina
14. Kata Komarica, žena Franjina, 24 godine
15. Franjo Komarica, sin Vidov, 35 godina
16. Ivo Komarica, sin Vidov, 13 godina
17. Mande Komarica, kći Vidova, 15 godina
18. Anđa Žižić, kći Filipova, 14 godina
19. Marija Komarica, kći Josina, 3 godine
20. Ruža Komarica, kći Vidova, 1 godina
21. Lucija Komarica, žena Matina, 40 godina
22. Jerko Komarica, sin Matin, 13 godina
23. Petar Komarica, sin Matin, 6 mjeseci
24. Jela Komarica, kći Matina, 13 godina
25. Ivka Komarica, kći Matina, 4 godine
26. Joso Komarica, sin Blažev, 35 godina
27. Ana Komarica, žena Josina, 30 godina
28. Mande Jurić, kći Petrova, 10 godina
29. Nikola Jurić, sin Petrov, 2 godine
30. Ruža Dučmelić, žena Stjepanova, 60 godina
31. Stjepan Dučmelić, 60 godina
32. Petar Dučmelić, 40 godina
33. Anto Dučmelić, sin Stjepanov, 4 godine
34. Mande Dučmelić, kći Stjepanova, 20 godina
35. Franjo Dučmelić, sin Stjepanov, 9 godina
Za više umrlih od kuge 1815. godine, u matici umrlih je navedeno da su iz Matoševaca,80 ali je to pogrešno, 81 i trebalo je stajati da su iz Stranjana, vjerojatno iz zaseoka Kula, ili ispod Ivankova, na granici s Matoševcima. A to su:
36. Martin Knežević, 56 godina
37. Joso Knežević, sin Martinov, 30 godina
38. Andrije Knežević, sin Martinov, 32 godine
39. Marta Knežević, žena Martinova, 50 godina
40. Ruža Knežević, kći Andrijeva, 4 godine
41. Kata Knežević, kći Martinova, 7 godina
42. Ruža Knežević, kći Martinova, 12 godina
43. Petar Knežević, sin Andrijev, 6 godina
44. Juro Knežević, sin Andrijev, 1 godina
45. Marko Bukvić, 40 godina
46. Marko Bukvić, sin Milin, 23 godine
47. Ilija Bukvić, sin Jurin, 30 godina
48. Nikola Bukvić, sin Martinov, 8 godina
49. Ilija Knežević, 50 godina
50. Anto Knežević, 40 godina
51. Marija Knežević, žena Antina, 36 godina
52. Marijan Knežević, sin Antin, 2 godine
53. Marija Knežević, kći Antina, 1 godina
54. Marija Knežević, kći Ilijina, 6 mjeseci.
U popisu umrlih od kuge u Stranjanima godine 1815. navedeni su Dučmelići, njih 6-ero. Toga prezimena u Stranjanima ne susreć emo ni prije ni poslije navedene godine. A bilo ih je u Motikama, kao Dučmenlić (Duchmenlich), g. 1768.,82 a kao Dučmelić (Duchmelich) g. 1817. Tada je, naime, sklopio ženidbu Marko Dučmeli ć, sin Petra Dučmelića i Lucije r. Martinović, s Barbarom r. Ojdanić, i ubilježen je pod selo Motike.83 Moguće je da su Dučmelići pogrešno upisani u Stranjane, ili se Petar Dučmelić doselio u Stranjane, i tu umro od kuge s još nekoliko članova svoje porodice.
Matoševci – godine 1795.:
1. Janja Debeljak, žena Paškina, 30 godina
2. Marija Debeljak, kći Paškina, 12 godina
3. Andrije Debeljak, sin Matin, 36 godina
4. Marija Debeljak, žena Andrijeva, 30 godina
5. Ruža Debeljak, kći Andrijeva, 13 godina
6. Petar Debeljak, sin Andrijev, 5 godina
7. Lucija Debeljak, kći Andrijeva, 1 godina
8. Mande Debeljak, žena Milina, 30 godina
9. Joso Blažević, 40 godina
10. Ruža Blažević, žena Josina, 36 godina
11. Anto Blažević, sin Antin, 7 godina
12. Vid Uvalić, 70 godina
13. Vida Uvalić, žena Jerke Uvalića, Vidovog sina, 30 godina.
Godine 1816.:
1. Juro Batković, sin Jurin, 3 dana
2. Joso Blažević, sin Matin, 3 dana
3. Ane Blažević, kći Milina, 5 dana
4. Ane Batković, žena Martinova, 70 godina
5. Marko Batković, sin Ivin, 4 godine
6. Marija Batković, kći Petrova, 4 godine.
Godine 1817.:
1. Juro Batković, sin Lovrin, 34 godina.
Kako se iz gornjih popisa vidi – a oni su sigurno nepotpuni, jer se može pretpostaviti da nisu javljeni župniku u Ivanjsku svi koji su umrli od kuge, osobito mala djeca – godine 1775. je u Stranjanima od kuge umrlo 8 osoba, najviše Jarčevića, a u 1776. još 1 osoba. Godine 1815.–1818. su u Stranjanima umrle čak 54 osobe, najviše Komarica i Kneževića, a u Matoševcima 13 osoba. U Matoševcima je 1816. umrlo 6 osoba, a 1817. još 1 osoba. Zanimljivo je da na popisu umrlih u Matoševcima nema nikoga od Majdandžića, iako je u tom selu bilo najviše obitelji toga prezimena.
Zbog opasnosti od širenja zaraze, a i daljine groblja Crkvene, mrtvaci nisu nošeni i sahranjivani u to groblje, nego su, što je bilo moguće prije, sahranjivani negdje blizu pokojnikove kuć e. Za više osoba koje je pokosila kuga u dijelu Stranjana ili u zaseoku koji se zvao Komarice piše u matici umrlih da su ukopane „u istom selu“. To bi moglo značiti ili da su mrtvi ukopavani na različitim mjestima, nedaleko od kuća u kojima su umrli, ili da je u spomenutom zaseoku bilo neko zajednič ko ‘kužje groblje’. Za nekoliko drugih u Stranjanima piše da su sahranjeni u šumi, a za neke da su sahranjeni u obali.
Jedno mjesto u Stranjanima gdje su pokopavani umrli od kuge bila je šumica koja još i danas nosi naziv ‘greblje’, a nalazi se pri vrhu Stranjana, iznad puta koji vodi u Matoševce, na zemlji koja je pripadala Mirku (Mili) Blaževiću i Ani r. Majdandžić, a sada njihovu sinu Marku. Mjesto se nalazi nedaleko od kuće u kojoj sam se ja rodio, i sjećam se da sam kao dijete vidio više kamenova koji su virili iz zemlje, a za koje su stariji govorili da obilježavaju ukopna mjesta pomrlih od kuge. Nekoliko tih kamenova viri iz zemlje još i danas. Drugo mjesto gdje su se u Stranjanima ukopavali umrli od kuge bio je ‘Matijev grabik’, nedaleko od današnje crkvice sv. Franje. S obzirom na velik broj umrlih od kuge iz roda Komarica, a drži se da su oni živjeli u današnjim Ljevarima i ispod Ivankova, može se pretpostaviti da je ‘kužje groblje’ postojalo i na tom području. A je li postojalo i u Matoševcima, nitko od živućih ljudi to ne može potvrditi, niti se sjeća da je tko od starijih nešto o tome pričao.
(Iz knjige Rodni kraj i vlastiti korijeni vole se i ne zaboravljaju, bez bilježaka...)